U agencijama za privremeno zapošljavanje oko 8.000 radnika

Bez autora

Mar 30 2014

U pregovorima o izmjenama Zakona o radu (ZOR) jedno od spornih pitanja je status radnika koji se zapošljavaju preko agencija za privremeno zapošljavanje. Kako bi moglo napraviti analizu rada agencija za privremeno zapošljavanje, koja bi poslužila za izradu što kvalitetnijih zakonskih odredbi, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava obvezalo je sve agencije da do kraja veljače dostave potrebne podatke - koliko radnika zapošljavaju, koje su stručne spreme i zanimanja, na koliko se zapošljavaju itd. Prema dosadašnjim podacima i grubim procjenama može se reći da te agencije zapošljavaju oko 8.000 radnika, što je oko 0,3 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, kaže savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris. Po zanimanju ih ima iz svih struka, od čistača, referenata i prodavača do osoba s upravljačkim obrazovanjem. Također se vidi da su gotovo svi ugovori s radnicima potpisivani na određeno vrijeme, dodaje Kasunić-Peris.

U pregovorima o izmjenama Zakona o radu (ZOR) jedno od spornih pitanja je status radnika koji se zapošljavaju preko agencija za privremeno zapošljavanje.

Kako bi moglo napraviti analizu rada agencija za privremeno zapošljavanje, koja bi poslužila za izradu što kvalitetnijih zakonskih odredbi, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava obvezalo je sve agencije da do kraja veljače dostave potrebne podatke - koliko radnika zapošljavaju, koje su stručne spreme i zanimanja, na koliko se zapošljavaju itd.

Prema dosadašnjim podacima i grubim procjenama može se reći da te agencije zapošljavaju oko 8.000 radnika, što je oko 0,3 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, kaže savjetnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris.

Po zanimanju ih ima iz svih struka, od čistača, referenata i prodavača do osoba s upravljačkim obrazovanjem. Također se vidi da su gotovo svi ugovori s radnicima potpisivani na određeno vrijeme, dodaje Kasunić-Peris.

Jedna od predloženih odredbi protiv koje se najviše bune sindikati jest ona o primanju naknade dok je radnik zaposlen u agenciji, a nije iznajmljen korisniku.
Po sadašnjem zakonu, radnik koji je u radnom odnosu u agenciji u vrijeme dok nije ustupljen korisniku ima pravo na prosječnu minimalnu plaću koju je imao u zadnja tri mjeseca dok je radio kod korisnika. Ta je odredba, ističe Kasunić Peris, posljedično rezultirala time da se s unajmljenim radnicima uglavnom potpisivao ugovor na određeno vrijeme kod poslodavca, jer je u protivnom agencijama to bio trošak. Stoga se u izmjenama ZOR-a predlaže da se agencija i radnik mogu dogovoriti o potpisivanju ugovora i na neodređeno vrijeme te o visini naknade koju bi dobivali dok nisu iznajmljeni korisniku. Iako predlagatelj te izmjene drži korakom naprijed, sindikati smatraju da se time radnici dovode u još nepovoljniji položaj - bili bi tobože zaposleni, a naknada im može iznositi samo jednu kunu.

Sindikati predlažu da se ta naknada utvrdi u iznosu minimalne plaće. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata ističe da treba točno utvrditi što je to plaća unajmljenog radnika, odnosno da mora biti ista kao i plaća usporednog radnika kod poslodavca kod kojeg je unajmljeni radnik radio. Zatim unajmljeni radnik mora imati sva prava kao i radnici kod poslodavca, a što se propisuje i Direktivom EU-a.

S druge strane Ministarstvo rada ističe da će se novim ZOR-om sačuvati prava radnika koji se zapošljavaju preko agencija jer prema njima poslodavac mora jednako postupati kao i prema redovno zaposlenim radnicima.